Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Odluka o podizanju rejtinga na A3 prvenstveno odražava naša očekivanja da će fiskalna snaga Hrvatske ostati značajno veća u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, ponajviše zbog naglog smanjenja tereta državnog duga koji se vjerojatno neće preokrenuti.

Reforme, ulaganja, imigracija...

Također odražava kontinuirano poboljšanje gospodarske snage Hrvatske, potaknuto ne samo značajnim strukturnim reformama i ulaganjima u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti zemlje (NRRP), kao i značajnim povećanjem imigracije radne snage, što oboje doprinosi podršci dugoročnom potencijalu rasta zemlje.

Stabilni izgledi odražavaju uravnotežene rizike na razini A3. S jedne strane, srednjoročni rast i fiskalni rezultati Hrvatske mogli bi i dalje nadmašivati naša očekivanja, posebno ako mjere povezane s NRRP-om potaknu potencijal rasta u većoj mjeri nego što trenutno pretpostavljamo. S druge strane, ograničenja kapaciteta u gospodarstvu, zajedno s potencijalnim izazovima u smanjenju umjerenog fiskalnog deficita, kako se očekuje, mogla bi rezultirati slabijim rastom i fiskalnim rezultatima nego što trenutno očekujemo.

Dugoročni državni limiti za Hrvatsku za obveznice u lokalnoj i stranoj valuti povećani su s Aa2 na Aaa, u skladu s povećanjem državnog rejtinga za dva stupnja. Za zemlje eurozone poput Hrvatske tipičan je jaz od šest stupnjeva između gornje granice u lokalnoj valuti i rejtinga u lokalnoj valuti, kao i jaz od nula stupnjeva između gornje granice u lokalnoj valuti i gornje granice u stranoj valuti. To odražava koristi od snažnog zajedničkog institucionalnog, pravnog i regulatornog okvira eurozone, kao i potpore likvidnosti i drugih mehanizama upravljanja krizama. Također je u skladu s našim stavom o de minimis riziku izlaska iz eurozone.

Fiskalna snaga Hrvatske znatno se poboljšala posljednjih godina, prvenstveno zbog vrlo značajnog smanjenja tereta državnog duga. Očekujemo da će teret duga ostati na znatno nižim razinama nego u 2010-ima u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju te da će se, u nedostatku šokova, nastaviti smanjivati u 2025. i kasnije, iako umjerenijim tempom nego posljednjih godina.

Na kraju 2024. očekujemo da će dug iznositi 57% BDP-a, što je blizu 14 postotnih bodova (pp) ispod razine duga Hrvatske prije pandemije u 2019. i gotovo 30 pp ispod vrhunca pandemije u 2020. Pad duga također je bio znatno brži nego što smo očekivali u vrijeme poboljšanja rejtinga Hrvatske na Baa2 u srpnju 2022.

Smanjenje duga

Značajno poboljšanje omjera duga i BDP-a Hrvatske s jedne strane potaknuto je vrlo brzim realnim gospodarskim rastom nakon pandemije, a dodatno je potaknuto još većim nominalnim rastom BDP-a u okruženju visoke inflacije posljednjih godina. Smanjenje duga Hrvatske bilo je mnogo značajnije nego kod većine njezinih usporedivih zemalja s drugim rejtingom i u regiji, od kojih su mnoge također zabilježile snažne stope rasta nakon pandemije. Relativni nadmašivi rezultati Hrvatske uvelike odražavaju sposobnost vlade da vrati javne financije u ravnotežu nakon pandemijskog šoka, pri čemu se glavni financijski saldo vratio na mali suficit već u 2022. s deficita od 7,2% BDP-a u 2020. Ostvarivanje tako brzog poboljšanja fiskalnog salda u vrijeme visokog nominalnog rasta BDP-a dovelo je do vrlo brzog pada tereta duga.

Iako očekujemo da će se glavni deficit povećati na 2,2% BDP-a u 2024. s deficita od 0,7% u 2023., očekujemo da će se deficit ublažiti u nadolazećim godinama kako se mjere potpore troškovima života budu postupno ukidale, a ulaganja financirana kreditima RRP-a završavala 2026. Kao rezultat toga, teret državnog duga nastavit će se smanjivati, iako umjerenijim tempom, u 2025. i kasnije. U nedostatku šokova, očekujemo da će se dug približiti 50% BDP-a do kraja desetljeća.

Štoviše, unatoč oštroj promjeni u globalnom okruženju kamatnih stopa od 2022. godine, očekujemo da će metrike priuštivosti državnog duga ostati uglavnom stabilne i u skladu s usporedivim zemljama s ocjenom A3 u nadolazećim godinama. Unatoč značajnom porastu troškova državnog zaduživanja u posljednje dvije godine, vlada nastavlja refinancirati mnoge svoje obveznice koje dospijevaju uz slične ili niže troškove, održavajući ukupni teret servisiranja duga relativno stabilnim. Procjenjujemo da su plaćanja kamata apsorbirala 3,3% prihoda u 2024. godini i predviđamo da će se taj omjer kretati oko 3-3,5% u sljedećih nekoliko godina.

Očekivanja rasta

Očekujemo da će rast realnog BDP-a Hrvatske ove godine dosegnuti 3,5%, iznad naše procjene trenutne potencijalne stope rasta gospodarstva, te da će se donekle usporiti na oko 3% u razdoblju 2025.-2026., što je uglavnom u skladu sa srednjom stopom rasta s ocjenom A3. Uz to, očekujemo da će se potencijalna stopa rasta Hrvatske s vremenom smanjivati, ne samo zbog negativnog učinka starenja stanovništva na ponudu rada. Ipak, očekujemo da će niz nedavnih i tekućih ulaganja i reformi, kao i kontinuirani porast imigracije radne snage, s vremenom ublažiti negativne pritiske na potencijalnu stopu rasta Hrvatske.

Ukupni iznos financiranja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NRRP) za Hrvatsku od nešto više od 13% BDP-a za 2023. godinu drugi je najveći u odnosu na BDP bilo koje države članice EU nakon Grčke (Ba1 pozitivno). Kontinuirana provedba važan je čimbenik snažnog trenutnog rasta Hrvatske. No, također očekujemo da će reforme i ulaganja NRRP-a trajno povećati potencijalnu stopu rasta Hrvatske za 0,2-0,4 postotna boda godišnje nakon završetka razdoblja provedbe RRF-a 2026. godine, uglavnom poticanjem rasta produktivnosti. Program posebno uključuje ključne reforme u obrazovnom sektoru, liberalizaciju reguliranih profesija i napore za poboljšanje poslovnog okruženja, dok se investicijski projekti posebno usredotočuju na energetski sektor, povećavajući kapacitete sektora i poboljšavajući veze sa susjednim zemljama.

Osim toga, očekujemo da će značajan porast radne imigracije u Hrvatsku posljednjih godina nastaviti ublažavati utjecaj smanjenja broja stanovnika radne dobi. U 2023. godini izdano je više od 75 000 prvih radnih dozvola za građane izvan EU, što odgovara više od 4,5% ukupne radne snage u zemlji. Broj izdanih dozvola više se nego utrostručio između 2018. i 2023. godine, što je rezultat i povećane potražnje za radnicima od strane hrvatskih poslodavaca i ukidanja godišnjih kvota za radnu imigraciju u 2021. godini. Očekujemo da će radna imigracija izvan EU i dalje igrati ključnu ulogu u ublažavanju pritisaka na potencijal rasta Hrvatske koji proizlaze iz starenja stanovništva.